CAFFE BAR

Caffe barovi, kakve danas poznajemo, pojavili su se u 20.stoljeću, potisnuvši tako otmjenost i luksuz kavana u kojima su se kave ispijale satima. Znatno skrativši vrijeme zadržavanja u ugostiteljskom prostoru, caffe barovi ponudili su esspreso koji je zauzeo ključno mjesto na njihovom cijeniku. Kavane ili caffe barovi, nije toliko bitno, najbitnija je činjenica da uz ugodan razgovor mogu uživati u šalici ovog omiljenog nam crnog napitka.

Dana 5. travnja 1748. otvorena je u Zagrebu prva kavana, ujedno i prva u Hrvatskoj. Bilo je to doba kad se kultura pijenja kave širila europskim gradovima, a kavane su postajale i središta društvenog života. Kava je u Europu stigla u 17. stoljeću, a prvu kavanu u Zagrebu otvorio je trgovac Leopold Thunn, bila je smještena u blizini današnjeg Trga bana Josipa Jelačića.

Vrhunac kavanskog života seže do prve polovice 19. stoljeća, a u njima se sastaje društvena elita. Kavanske teme priskrbile su kavanama titulu “platonskih akademija”, bazirajući se na filozofiji, politici i kulturi.
Velika kavana, na mjestu današnjeg hotela Dubrovnik, bila je središte burzovnih poslova, a najposjećenija je bila Narodna kavana, na samom današnjem Trgu bana Jelačića, kod Praške ulice. Popularna Palainovka, tadašnja najpoznatija kavana otvorena je 1873., a najotmijenijom se smatrala kavana Corso.